U nekim je dijelovima svijeta tlo izrazito siromašno selenom. Ispitivanja u Hrvatskoj također ukazuju na nedostatak ovog esencijalnog minerala u tlu. Na Novom Zelandu uzgajivači goveda susreću se s velikim problemom mišićne slabosti i slabosti srčanog mišića životinja držanih na ispaši (biljke su siromašne selenom). U kineskoj provinciji Keshan se zbog nedostatka selena u tlu učestalo javlja slabost srčanog mišića. Budući da se dugo nije znao pravi uzrok, ovo je oboljenje dobilo naziv Kešanska bolest.

Selen spada u antioksidanse i ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja. Uz selen, najznačajniji antioksidansi su vitamini C i E te beta-karoten koji, kako su pokazala istraživanja, neutraliziraju slobodne radikale.
Tijekom staničnog metabolizma, kao nusprodukti se oslobađaju slobodni radikali koji oštećuju stanične membrane i DNA, te uzrokuju proces koji zovemo starenje.

Selen usporava starenje tkiva, neutralizira djelovanje više kancerogenih tvari te štiti od nastanka nekih tumorskih procesa. Studije pokazuju da žene koje su kod raka dojke uzimale dodatno selen imale uspješnije liječenje i do 10 puta. Selen smanjuje stvaranje peruti u kosi. Važno je znati da se djelovanje selena potiče vitaminom E.
Selen je pored toga, nužan za rad gušterače i održavanje elastičnosti raznih tkiva. Preporučuje se ženama u periodu menopauze jer ublažava toplinske valunge, ali i muškarcima jer utječe na održavanje normalnog broja spermatozoida.

Prirodni izvori selena su pšenične klice, mekinje, crni luk, rajčica, tunjevina i brokula. Dnevna potreba za selenom je oko 20-200 mcg. Kao i kod drugih minerala, važno je držati se preporučenih doza.