Danas gotovo svaki čovjek zna koliko su minerali važni čimbenici u organizmu. Organizam ih ne može sintetizirati poput nekih vitamina, već ih obavezno moramo unositi hranom.
Ako u prehrani nema dovoljno mineralnih tvari mogu nastati vrlo ozbiljni i teški poremećaji u funkcioniranju organizma. U slučaju manjka minerala, kao i kod teškog ili dugotrajnog fizičkog napora, intenzivnih treninga i natjecanja treba pojačano unositi minerale u vidu dodataka prehrani.

Dnevne potrebe organizma za pojedinim mineralnim tvarima variraju, pa tako razlikujemo makrominerale i elemente u tragovima.
Bez obzira na količinsku potrebu, prisustvo svakog od njih u zadanim količinama neophodno je za optimalno funkcioniranje organizma. Primjerice, iako se potrebe za oligoelementima mjere u mikrogramima, njihova je prisutnost od presudne važnosti za zdravlje organizma.

Poznato je da bez minerala i oligoelemenata vitamini ne mogu izvršiti svoju funkciju, tj. organizam ih ne može asimilirati. Ovaj sinergizam između vitamina i minerala nužan je zbog toga što se mnoge složene kemijske reakcije ne mogu odigrati bez njihova istovremenog djelovanja. Dakle, dovoljno je da nedostaje samo jedan od mikroelemenata ili oligoelemenata, pa da nastane poremećaj jedne ili više različitih funkcija vitamina i enzima u organizmu.

Suvremeni preparati sadrže minerale u obliku koji se može najbolje iskoristiti u organizmu, a to je oblik kelata s aminokiselinama.
U stručnoj su literaturi o učinku i raznim funkcijama minerala odnosno oligoelemenata napisana brojna djela. Ovdje se samo u nekoliko rečenica iznose njihove najvažnije funkcije.

Kalcij i fosfor zajedno su odgovorni za zdrave kosti i zube. Zajedničko djelovanje kalcija i magnezija potrebno je za nesmetano funkcioniranje srčanog mišića i krvotoka, te za pravilnu ugradnju kalcija kod prevencije osteoporoze. Kalcij sudjeluje i u procesu apsorpcije željeza, pomaže funkcioniranje živčanog sustava kao jedan od elektrolita odgovornih za provođenje nadražaja u živcima.
Magnezij je vitalno važan za učinkovito funkcioniranje živaca i mišića te zauzima značajno mjesto u procesu dobivanja energije razgradnjom šećera.

Bez kroma nema učinkovitog metabolizma ugljikohidrata.

Željezo, kao i kobalt, nužni su za stvaranje crvenih krvnih zrnaca (eritrocita).

Bakar je nužan jer se bez njega željezo ne može ugraditi u hemoglobin eritrocita.

Jod je neophodan za normalno funkcioniranje štitne žlijezde.

Prisutnost mangana potrebna je za normalno funkcioniranje probavnih enzima, a sudjeluje i u sintezi hormona štitnjače.

Molibden pomaže metabolizam ugljikohidrata i masti, a uz to je i sastavni dio enzima odgovornog za apsorpciju željeza.

Kalij, zajedno s natrijem, regulira metabolizam vode, ritam i funkcioniranje rada srca, te pomaže eliminaciju nepotrebnih, razgradnih produkata izmjene tvari.

Selen je vrlo važan antioksidans koji sprečava oštećenje stanica, usporava procese starenja tkiva i ima važnu ulogu u sprečavanju nastanka zloćudnih tumora.

Cink kontrolira i usmjerava mnoge probavne procese, rad enzimskih sistema i održava stanični integritet. Nužan je i za sintezu bjelančevina te usporava proces hipertrofije prostate.